August Harambašić
Ulica Augusta Harambašića nalazi se na području dviju gradskih četvrti (Maksimir te Peščenica – Žitanjak). Ulica se proteže od Maksimirske ceste do Ulice kneza Branimira te presjeca Ulicu kralja Zvonimira. Do 1928. godine je bila Borongajska cesta te je gradske vlasti imenuju kao Ulica Augusta Harambašića. Dobila je ime po pjesniku, piscu, publicisti, predovitelju, političaru i odvjetniku Augustu Harambašiću (Donji Miholjac, 14. srpnja 1861. – Zagreb (Stenjevec), 16. srpnja 1911.).
Gimnaziju je pohađao u Požegi a maturirao je u Osijeku (1879. godine). Pravo je studirao u Zagrebu i Beču. Studij je završio 1884. godine u Zagrebu. 1892. godine je doktorirao dok je 1894. godine položio sudački ispit a 1896. godine i pravosudni ispit. Pravo obavljanja odvjetničke prakse dobio je 1900. godine.
Politički je pratio Antu Starčevića radi čega je bio i priveden. Izabran je i za prvoga tajnika Društva hrvatskih književnika (1900. godina) a 1901. godine bio je pravački zastupni u Hrvatskom saboru.
Bio je urednik i novinar časopisa: Preporod (bio je i vlasnik), Bič, Trn, Balkan, Hrvatska vila te Prosvjeta. Bio je i urednik dnevnika Hrvatske iz 1900. i 1906. godine.
Bavio se i prevođenje te je radio na djelima Gogolja, Tolstoja, Wildea, Shakespearea, Ševčenka i Vovčka a služio se i bugarskim, češkim, poljskim, ruskim, francuskim, talijanskim i njemačkim jezikom. Kod prevođenja služio se i pseudonimima Tugomil i Sergej Jurjević Hetmanov.
U studenom 1895. godine s uglednim zagrebačkim odvjetnicima (Marijan Derenčin, Ivan Ružić, Kornitzer, M. Petračić, Franko Potočnjak, Šime Mazzura i Mile Starčević) je branio hrvatske đake (Vladimir Vidrić i drugi) jer su spalili mađarsku zastavu.
Umro je u Zagrebu u 50-oj godini, 16. srpnja 1911. godine. Pokopan je na Mirogoju (Polje: 921, Broj: 20/1).
Bio je oženjen za Maricu Harambašić rođ. Folnegović.
Jedna od ulica koja se spaja na Ulicu Augusta Harambašića je Ružmarinka a tako se zove i prva zbirka pjesama Augusta Harambašića.
U ulici je i Osnovna škola Augusta Harambašića.
22. travnja 2011. godine Hrvatska pošta izdala je i poštansku marku.
Djela:
- Ružmarinke, Zagreb, 1882., 1883., 1887.
- Slobodarke, Zagreb, 1883.
- Sitne pjesme, Osijek, 1884.
- Zlatka, Zagreb, 1885.
- Tugomilke, Zagreb, 1887.
- Hrvatski pučki pismovnik za sve potrebe gradjanskoga života, Zagreb, 1888. (suautor Nikola Kokotović)
Rob, Zagreb, 1888. - Kraljev hir, Zagreb, 1889. (suautor Stjepan Miletić)
- Pjesničke pripoviesti, Zagreb, 1889.
- Smilje i kovilje, Zagreb, 1890.
- Zlatna knjiga za djecu, Zagreb, 1890.
- Mali raj, Zagreb, 1891.
- Nevenke, Zagreb, 1892.
- Petru Preradoviću: proslov za Preradovićevu večer što ju je dne 15. veljače 1894 priredilo Hrvatsko akad. družtvo “Zvonimir” u Beču / spjevao August Harambašić, Zagreb, 1895.
- Izabrane pjesme, Zagreb, 1894.
- Armida, Zagreb, 1896. (suautor Stjepan Miletić)[6]
- Pučke pripoviesti, Zagreb, 1899.
- Smilje i kovilje: pjesmice i priče: sa tri slike / hrvatskoj djeci poklanja August Harambašić, Zagreb, 1910?
Posmrtno
- Antologija, Zagreb, 1926.
- Ukupna djela Augusta Harambašića, 1–4, 7–10, Zagreb, 1942., 1943.
- Pjesme i proza, Pet stoljeća hrvatske književnosti, 54. Zagreb, 1966., 29–126.
- Hrvatska Hrvatom, Zagreb, 1995.
- Pjesme, Vinkovci, 1998.
- Izabrane pjesme, Zagreb, 1998.
- Pokraj peći maca prela, Hrvatski klasici najmlađima, Zagreb, 2004., (suautori Krunoslav Kuten, Ivana Brlić-Mažuranić)
- Izabrana djela, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2005.